fotosenzitivnost lica
Nega kože

Simptomi fotosenzitivnosti lica i šta kada ste preosetljivi na Sunce?

Fotosenzitivnost lica zaista može biti ozbiljan problem, jer lako dovodi do promena na koži lica. Šta je to što kožu čini takvom? Kako da to sprečimo?

Na žalost, fotosenzitivnost lica nije nimalo retka pojava. Kada nam se nakon izlaganja suncu na licu pojave svrab, akne, pa čak i otvorene rane na koži, najčešće mislimo da se nismo dovoljno zaštitili ili smo preterali sa sunčanjem. Često nismo ni svesni da je razlog mnogo ozbiljniji i da je naša koža u stvari preosetljiva na sunčevu svetlost. I baš zbog toga, želimo da na vreme znamo ukoliko je fotosenzitivnost stanje koje i nas prati, ali i koje su najbolje mere zaštite.

Šta je fotosenzitivnost lica?

 

Na prvu loptu, svi ćemo pomisliti da je ovo stanje ništa drugo nego osetljivost kože na sunčevu svetlost. I bili bismo u pravu, ali samo delimično. Da pojasnimo.

Fotosenzitivnost lica jeste osetljivost na sunce, ali nije sunce jedini krivac! Potrebni su još neki faktori!

Ti faktori mogu biti lekovi koje koristimo, ali i određena kozmetička sredstva koja nanosimo na lice. Kada dođe do interakcije tih supstanci sa UV zracima koji prodiru u kožu, one postaju fotoaktivne i javljaju se različite neželjene reakcije. U drugim okolnostima, da se nismo izlagali Suncu, reakcije na koži bi izostale.

Dakle, često nismo ni svesni da neki lek, može to biti čak i antibiotik ili naša omiljena hidratantna krema, mogu biti okidač za fotosenzitivnost lica i kože.

Izlaganje kože lica generalno nije dobra ideja. Možda to trenutno vidite kao šansu za bronzani ten, ali kasnije ćete videti posledice u vidu prevremenih bora i fleka na licu. Vesna je imala takvo iskustvo i htela je da ponovo vrati mladalački izgled svojoj koži. Uspela je u tome, prirodnim putem. Nema više fleke, lice je zategnuto i koža jedra. Njena priča možda vas podseti da treba da budete oprezni na Suncu, kako bi se sa borama, flekama i podočnjacima borili što kasnije. Pročitajte njeno lično iskustvo na ovom linku: https://lepolice.com/moje-iskustvo-prirodno-sam-obrisala-bore-sa-lica/

Kako se javlja fotosenzitivnost lica?

 

Iako je Sunce izvor energije i podstiče proizvodnju vitamina D koji je toliko potreban našoj koži, neoprezno i nepromišljeno sunčanje može uzrokovati brojne kožne probleme. Već smo pisali o tome da su Majorka akne posledica štetnog UV zračenja, ali fotosenzitivnost lica je mnogo teži problem.

Da pojasnimo samo kratko na koji način sunčeva svetlost deluje na našu kožu. Ona je formirana od spektra zraka različite talasne dužine. Tako razlikujemo duže zrake, a to su vidljiva svetlost i nevidljiva infracrvena svetlost, kao i kraće zrake nevidljive ultraljubičaste svetlosti. Duži sunčevi zraci prodiru dublje u kožu, ali ređe izazivaju neželjene posledice. Problem nam pravi ultravioletno, odnosno ultraljubičasto UV zračenje, jer u dodiru sa ćelijama kože proizvodi višak slobodnih radikala koji oštećuju ćelije.

To dovodi do oštećenja kože, preranog starenja kože, pojave pega i bora, različitih bubuljica, kao i do preosetljivosti lica na Sunce. Zbog toga je bitan uticaj antioksidanasa na našu kožu.

UV svetlost se javlja u tri oblika: ultraljubičastom A (UVA), ultraljubičastom B (UVB) i ultraljubičastom C (UVC).

E sada, kada pojedine supstance koje unosimo u organizam ili nanosimo na kožu upiju ultraljubičasto zračenje, može se javiti fotosenzitivnost lica. Naravno, često ne možemo znati o čemu je reč, pa i ne sumnjamo da je uzrok možda u kremi za sunčanje ili u terapiji lekovima koju redovno uzimamo. Zato treba biti oprezan i najvažnije od svega, znati kako pravilno zaštiti lice od Sunca.

Fotosenzitivnost se javlja u dva različita oblika, odnosno u dve različite reakcije, a to su fototoksičnost i fotoalergija. Sada ćemo pojasniti u čemu je razlika, ali neretko se kod jedne osobe mogu javiti i oba oblika.

  • Fototoksičnost nastaje onda kada se u našim dubljim slojevima kože gomila određena fotosenzitivna supstanca. Ta supstanca nakuplja u sebi svetlosnu energiju i na taj način dolazi do oštećenja ćelija kože.

Ovaj oblik fotosenzitivnosti javlja se kada se u koži akumulira dovoljno fotosenzitivne supstance.

Rekacije na koži su vidljive veoma brzo, svega nekoliko sati nakon izloženosti sunčevom zračenju. Fototoksične reakcije javljaju se isključivo na onim delovima tela koji su bili izloženi Suncu. Simptomi na koži se najčešće povlače odmah nakon prestanka uzimanja leka koji je doveo do ovakvog stanja;

  •  Fotoalergija – u ovom slučaju ćemo pomisliti da je reč o klasičnoj alergiji na sunčevo zračenje, ali nije.

Fotoalergija se javlja mnogo ređe u odnosu na fototoksičnost, a simptomi će se javiti  bez obzira na količinu fotosenzitivne supstance u organizmu.

Fotoalergijska rekcija može nastupiti odjednom. Potrebno joj je duže da se ispolji i može se pojaviti od 24 sata do 72 sata posle izlaganja Suncu. Ovome može značajno doprineti narušen imuni sistem, pa je važno i da vodimo računa o imunitetu kože lica.

Za razliku od fototoksičnosti, kod fotoalergija se simptomi mogu proširiti i na one delove kože koji nisu osunčani.  Recimo, sa lica, može se proširiti i na vrat, leđa, ramena. Razlika je i u tome da simptomi najčešće ne prolaze kada se isključi lek koji je do njih doveo, već mogu ostati na koži i mnogo duže. Fotosenzitivni lek može nekada istovremno izazvati i fototoksičnost i fotoalergiju.

Simptomi fotesenzitivnosti lica

 

fotosenzitivnost lica simptomi

 

Izražen svrab, crvenilo, plikovi, kao i opekotine i različite fleke na licu i hiperpigmentacije, sve to mogu biti simptomi fotosenzitivnosti.

Najčešće stradaju istureni delovi lica: čelo, nos, jagodice i brada. Ipak, u odnosu na to da li je reč o fototoksičnosti ili fotoalergiji, reakcije koje se pojavljuju na licu mogu se razlikovati.

  • Najvažnija razlika između ova dva oblika jeste ta da fototoksične reakcije najčešće izgledaju kao teže opekotine od sunca i javljaju se samo na delovima izloženim suncu. Neretko, javljaju se i na onim delovima kože koja je bila pokrivena nekom tkaninom koja lako propušta UV zrake;
  • Fototoksične reakcije nastupaju veoma brzo, uz osećaj bola i žarenja na koži. Često se pojavljuju i hiperpigmentacije koje mogu ostati na koži i mesecima;
  • Sa druge strane, fotoalergijske reakcije izgledaju kao ekcem ili atopijski dermatitis i lako se šire sa kože izložene suncu na neizložene delove. Koža postaje veoma suva, crvena i upaljena, ljuspa se, guli i svrbi. Ovo lako dovodi do narušavanja njene zaštine barijere i funkcije.

S obzirom na to da se nekada mogu javiti oba tipa fotosenzitivnosti, veoma je važno da što pre odete kod lekara koji će proceniti o čemu se zapravo radi i propisati vam odgovarajuću terapiju. Ukoliko nsite sigurni da li lekovi koje uzimate mogu izazvati fotosenzitivnost, utoliko pre posetite lekara.

Da li je fotosenzitivnost isto što i alergija na sunce?

 

Kao što smo spomenuli, iako bismo možda pomislili da su fotosenzitivnost i alergija na sunce jedno isto, to nije tačno. Utvrdili smo da je za pojavu fotosenzitivnosti neophodno da određena hemijska supstanca odreaguje na UV zrake, što prouzrokuje posledice na koži.

Alergije na sunce javljaju se kada dođe do promene strukture proteina u koži, a uzrok je štetno zračenje. Ovi oblici oštećenja na kože zovu se fotodermatoze i pogađaju oko 10 do 20 odsto ljudi. Simptomi su u vidu osipa na koži, poput uboda insekta, svraba i crvenila. Pojavljuju se najčešće uveče, nakon što smo čitav dan proveli na Suncu.  Alergijska reakcija često je povezana sa genetskim predispozicijama za ovakvu osetljivost kože, dok fotosenzitivnost nema veze sa genetikom.

Blaži oblici alergija na sunce mogu se ublažiti hladnim oblogama i izbegavanjem sunca nekoliko dana. Za lečenje fotosenzitivnosti ipak je potrebno utvrditi uzrok i ukinuti lek ili supstancu koja dovodi do nepoželjnih reakcija na koži. O tome često mora odlučiti lekar, jer je određeni lek koji je deo terapije tada potrebno zameniti drugim, adekvatnim.

Kozmetika i fotosenzitivnost lica

 

Uzrok fotosenztivnosti lica i ostalih delova kože, može biti i u određenom preparatu koji koristimo za negu ili za sunčanje.

osetljivost lica na sunce

Pojedina jedinjenja koja nanosimo na kožu mogu sadržati različite štetne sastojke i fotoalergene koji mogu prouzrokovati fotosenzitivne reakcije. Zato je važno da tokom sunčanja i letnjih dana pažljivo biramo proizvode koje koristimo za negu lica i da obratimo pažnju na sastav krema i losiona za lice i sunčanje. Evo nekih supstanci koje mogu izazvati fotosenzitivnost lica:

  • određeni sastojci proizvoda za zaštitu od sunca;
  • veštačke boje;
  • Parfemi;
  • Psoraleni;
  • antiseptici.

Iako možda ne bismo pomislili da je tako, čak i pojedine veoma lekovite biljke i prirodna ulja mogu da uzrokuju burne reakcije na koži nakon sunčanja.

  • Kantarion – mada je ovo poznat biljni lek i koristi se između ostalog i za ublažavanje kožnih problema, neki njegovi sastojci su fotosenzitivni. Ukoliko se kantarion kombinuje sa određenim lekovima protiv reume, to još više može ubrzati štetno delovanje sunčevih zraka na koži. Osim što ga za vreme sunčanja nećete nanositi na kožu u vidu ulja ili kroz određenu kremu, nemojte ga korititi ni u obliku tableta ili čaja;
  • Eterična ulja citrusa kao što su pomorandžino, limetino, ulje mandarine, grejpa, limuna ili bergamota, mogu biti uzrok fotosenzitivnih reakcija. Ukoliko koristite ovakva ulja za negu lica i tela, nikako ih nemojte koristi najmanje 12 sati pre sunčanja. Najbolje bi bilo da tokom leta isključite upotrebu ovih ulja;
  • Još neke biljke koje su takođe fototoksične su i lekovita biljka kela, anđelika, estragon, odnosno zmijina trava, kao i kadifica.

 Lekovi i fotosenzitivnost lica

 

Oko 250 različitih lekova može izazvati fotosenzitivnost kože. To su različite vrste medikamenata, ali bitno je da znamo da su među njima i sledeći:

  • određeni lekovi protiv akni, najčešće retinoidi;
  • pojedini lekovi protiv upala, ili analgetici, kao što je ibuprofen;
  • neki antibiotici, kao što su doksiciklin i tethttps://lepolice.com/serum-za-akne/raciklin;
  •  određeni lekovi protiv gljivica i gljivičnih infekcija, kojima se leče i gljivične akne;
  • pojedini lekovi za srce;
  •  neki antidepresivi, lekovi protiv nervoze, napetosti;
  • određeni diuretici.

Kao što vidimo, spisak je podugačak i mnogi lekovi za koje nam ne treba recept i koji se nalaze u širokoj upotrebi mogu izazvati fotosenzitivne reakcije na koži. Zato pre sunčanja uvek  čitajte uputstvo leka koji koristite i posavetujte se sa farmaceutom i lekarom o neželjenim reakcijama.

Da li fotosenzitivnost lica prestaje?

 

Prestankom korišćenja određenog preparata koji sadrži supstance koje izazivaju fotosenzitivnost, nakon određenog vremena reakcije na koži će se povući.   U težim slučajevima, lekar će propisati kortikosteroidne preparate kako bi se otklonili simptomi. Naravno, to nikako ne znači da nećemo ponovo doživeti isto, već samo da treba da budemo dodatno oprezni prilikom izlaganja suncu i izbora proizvoda za negu.

Kako sprečiti fotosenzitivnost lica?

 

Iako najčešće teško možemo predvideti da će određeni lek ili supstanca iz kozmetike uzrokovati preostljivost naše kože na UV zrake, postoje efikasni načini kojima ćemo sprečiti da do toga dođe.

  • Ukoliko već duže vreme uzimate određenu terapiju , pre izlaganja suncu ili odlaska na letovanje obavezno razgovarajte sa svojim lekarom o mogućoj pojavi fotosenzitivnosti. Ovo posebno važi ukoliko inače lako pocrvenite na suncu, ako ste izrazito svetlog tena ili imate problematičnu kožu sklonu pojavi akni i drugih kožnih problema. Možda će biti potrebno naći adekvatnu zamenu za taj lek, a ukoliko to nije moguće moraćete da izbegavate izlaganje suncu;
  • Ako ne koristite propisanu terapiju, već ste popili recimo lek protiv glavobolje, a nakon sunčanja ste primetili na koži određene simptome proverite na uputsvu da li taj lek može izazvati fotosenzitivnost. Ukoliko je to jedna od nus pojava, prestanite da ga koristite i posetite lekara;
  • Nemojte koristiti eterična ulja za koja smo naveli da mogu biti štetna za kožu tokom sunčanja. Sa druge strane, kokosovo ili maslinovo ulje možete slobodno koristiti tokom i posle sunčanja.
  • Proverite sastav kozmetike i preparata za sunčanje pre izlaganja suncu, izbegavajte proizvode jakih mirisa. Trudite se da koristite biljnu kozmetiku i biljne kreme za lice bez dodataka mirisa, veštačkih boja i parabena;
  • Šminka koju koristite u toku dana treba da bude lagana, da ne zatvara pore, a najbolje bi bilo da je izbegavate i koristite samo u večernjim satima;
  • Preparati kojima ćete zaštiti kožu tokom sunčanja trebalo bi imaju efikasne UVA i UVB filetere, zaštitni faktor 50, ali i da sadrže supstance koje provereno štite od UV zraka. Takvi sastojci su magnezijum oksid, talk, kalcijumkarbonat, cinkoksid, kaolin, para-aminobenzojevu kiselinu (PABA), koja je deo grupe vitamina B.
  • Vodite računa da kožu zaštite najmanje 30 minuta pre izlaganja suncu, kako bi ona imala dovoljno vremena da apsorbuje sve sastojke i da nas efikasno štiti od zračenja. Kožu mažite svaka dva sata;
  •  Ako niste potpuno sigurni koji faktor zaštite bi odgovarao vašem tipu kože, najbolje je da se posavetujete sa dermatologom.

Dodaćemo još samo ovo. Kada ste izloženi suncu zaštite lice i telo koliko god možete, nosite šešir, naočare za sunce. Izbegavajte nagla izlaganja sunčevoj svetlosti i svakog dana postepeno povećavajte vreme provedeno na suncu. Naravno, klonite ga se kada je najštetnije, od 11 do 16 sati, kada je indeks UV zračenja najjači.

Sada, kada smo razjasnili šta je to fotosenzitivnost lica i koji su uzroci, biće nam mnogo lakše da je na vreme sprečimo. Važno je da znamo da ni ovakvo stanje nije neizlečivo, a uz naše savete, sigurni smo da ćete od sada tokom sunčanja biti mnogo sigurniji.

Možda će Vam se svideti

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *